Kako je Grožnjan postao meka umjetnika

S titulom grada umjetnika 1965., u Grožnjanu se rodila nova kreativna era. Njegove su kuće, prazne i napuštene nakon II. svjetskog rata, naselili članovi društva likovnih umjetnika Hrvatske, Slovenije, Srbije i BIH.

U umjetničkoj preobrazbi grada najviše se istaknuo zagrebački kipar Aleksandar Rukavina i likovni umjetnici koji su organizirali programe i likovne kolonije u opustošenim kamenim kućama. Tridesetak takvih kuća se s vremenom pretvorilo u galerije, ateljee, studije i trajne domove brojnih umjetnika.

Osim likovne, za Grožnjan je izuzetno važna glazbena umjetnost. Tu je 1969. osnovan Međunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeži zbog kojeg je grad dobio titulu svjetskog mjesta susreta glazbene mladeži. Od osnutka centra do danas Grožnjan je pohodilo više od 20 000 mladih glazbenika iz cijelog svijeta obogaćujući grožnjanska ljeta s 50-ak koncerata i festivala svake godine.

Tradicija umjetničkog izražavanja „sada i ovdje“ očuvala se do danas, najviše kroz manifestaciju Ex Tempore koja se ovdje održava od 1994. Ex tempore okuplja brojne likovnjake iz svih krajeva svijeta koji se nadahnjuju Grožnjanom, pretvarajući ga istovremeno u galeriju na otvorenom.

Glazbeni vrhunac svakog ljeta legendarni je jazz festival Jazz is back BP na kojem sudjeluje krema svjetske jazz scene i glazbenici iz MKC HGM-a. Festival je 1999. utemeljio Boško Petrović, najvažnije i najpoznatije ime hrvatskog jazza. Ljetna škola jazza HGM-a i festival od samih su početaka duboko povezani, a mnogi mladi polaznici škole na festivalu su kasnije nastupali kao priznati umjetnici.

Svoj prostor slobode izražavanja je 1995. u Grožnjanu pronašla i Imaginarna filmska akademija iz koje su izašli nagrađivani dokumentarci i danas poznati redatelji.