Delikatesne školjke sjeverozapadne Istre

Bez obzira na to stižu li iz izlova ili uzgoja, školjke s područja sjeverozapadne Istre iznimnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju. Popularne su tijekom cijele godine, ali meso im je najukusnije u veljači i ožujku. Tada ih tijekom gourmet manifestacije Dani školjaka možete kušati u brojnim primamljivim kreacijama lokalnih restorana i konoba.

Drugi poznati nazivi: kapešanta, Jakovljeva kapica, klapunica, lepeza, čančula, prusica
Izgled: Lepezastog je oblika s nejednakim ljušturama na kojim je vidljivo 14 do 16 rebara. Gornja ljuštura je zaobljena, crvenkastosmeđe boje sa svjetlijim i tamnijim šarama, a donja je plitko udubljena, bijele, bež ili ružičaste boje. Prosječnog je promjera oko 10 cm, a naraste i do 15 cm.
Staništa: Na većim dubinama, na muljevitom i pješčanom morskom dnu. Najcjenjenije su one iz novigradskog podmorja u kojem se miješaju slatka riječna i slana morska voda.
Kako se najčešće pripremaju: Pečene na žaru s maslinovim uljem i mediteranskim začinima, gratinirane, kuhane, u kombinaciji s ručno rađenom tjesteninom ili rižom i sirove.

Drugi poznati nazivi: pedoć, mušula, datul, fratar
Izgled:Dagnja je tamnomodre ili crne boje. Nalik je izduženom trokutu s jednom šiljastom i drugom proširenom i zaobljenom ljušturom. Naraste od 6 do 12 cm. Meso uzgojene dagnje je žutonarančasto, dok je meso samoniklih dagnji prljavobijele boje.
Staništa: Dagnje rastu u kolonijama pričvršćene za sve vrste čvrstih podloga. Najzastupljenije su školjke u istarskim uzgajalištima.
Kako se najčešće pripremaju: Na buzaru te kuhane i začinjene peršinom, češnjakom i maslinovim uljem.

Drugi poznati nazivi: oštriga, loštriga, štroliga, jestiva kamenica
Izgled: Ljušture su joj nepravilnog i nesimetričnog oblika boje kamena ili bijelosive. S većom udubljenom ljušturom pričvršćuje se za stijenu. Naraste do 13 cm.
Staništa: Divlja kamenica najčešće obitava u zaljevima i kanalima na dubinama do 10 m. U Istri se najviše uzgaja u Limskom kanalu i Pulskom zaljevu.
Kako se najčešće pripremaju: Sirove, s nekoliko kapi limunova soka.

Drugi poznati nazivi: brbavica, prnjavica, kućica, grop, rovanica, ladinka
Izgled: Sivkaste su ili žućkaste boje, simetričnih okruglih ljuštura. Izbrazdane su velikim brojem rebara, a prosječne su veličine od 3 do 4 cm. Mogu narasti do 10 cm.
Staništa: U muljevitom i pješčanom morskom dnu, na dubinama od 0,5 do 20 m.
Kako se najčešće pripremaju: Na buzaru ili sirove s nekoliko kapi limunova soka.

Drugi poznati nazivi: mušula, Noina lađica, kunka, papak, unjka
Izgled: Oblikom podsjeća na barku. Boje je mrko sivosmeđe ili prljavo sivocrnkaste. Ima nesimetrične izbrazdane ljušture. Prosječne je veličine od 6 cm. Može narasti do 10 cm.
Staništa: Živi u kolonijama na muljevitom i pješčanom morskom dnu na dubinama od 2 do 10 m. Najpoznatija prirodna staništa kunjki u Istri su uz obalu Umaga i Novigrada.
Kako se najčešće pripremaju: Na buzaru, sirove s nekoliko kapi limunova soka ili zapečene sa sirom i češnjakom.