Budite slobodni ispričati nam nešto više o tome kako ste se počeli baviti proizvodnjom vina te kako ste i zašto oplemenili imanje na kojemu se danas nalazi vinarija Kabola?
Proizvodnja vina dio je naše kulture i tradicije, te je oduvijek bila istaknuta značajka Istre. Svjestan prednosti i potencijala ovog kraja i zemlje odlučio sam nastaviti tradiciju svojih predaka u proizvodnji vina. Željeli smo proizvoditi vina na suvremen način, istovremeno poštujući tradiciju. Premda je proizvodnja vina oduvijek bila dio moje obitelji, naš glavni posao bio je vođenje restorana Marino u Kremenju, dok smo imanje Kabola kupili 2000. godine, renovirali ga te 2005. otvorili vinariju u kojoj danas proizvodimo vino.
Koliko površina vinograda posjedujete i koje biste sorte izdvojili?
Danas vinarija Kabola ima 20 hektara vinograda, a proizvodimo 11 različitih etiketa vina – od pjenušca do desertnog vina. Godišnje proizvedemo 100 000 boca vina. Malvazija istarska čini 70% naše proizvodnje. Od te autohtone sorte proizvodimo tri različita vina: svježa Malvazija, zatim vino odležano u velikim hrastovim bačvama, naziva Malvazija Unica te naša Malvazija Amfora. Baza za naš pjenušac Re proizvodi se također od grožđa Malvazije.
Od autohtonih sorti, tu su još Teran i Momjanski Muškat. Od Terana proizvodimo odležalo crveno vino te rose naziva Rosa. Osim već poznatog i dobro prihvaćenog poluslatkog Muškata, ove smo godine napravili i jednu seriju Muškata suhog, Secco, kao i jednu seriju desertnog muškata, Dolce.
Po čemu se vinarija Kabola izdvaja od ostalih na području sjeverozapadne Istre?
Naša vina odlikuju se prepoznatljivim stilom, što je rezultat specifičnog terroira i glinene zemlje na kojoj uzgajamo naše vinograde. Posebnost vinarije Kabola svakako su crvena, ali i bijela vina odležana u hrastovim bačvama te Malvazija macerirana u amforama. Istaknuo bih i ekološki karakter proizvodnje, kao i sam pristup radu u podrumu i vinogradu, te prezentaciju proizvoda.
Ispričajte nam nešto više o prvim vinima iz amfora…
Željeli smo ostati u tradiciji proizvodnje vina i proizvoditi vina kako su ga proizvodili naši preci prije tisuću godina. Iz uvjerenja da se od Malvazije može dobiti ozbiljno vino, rodila se ideja o proizvodnji u amforama. Macerirana vina su kompleksnija te potpuno drukčija od cvjetnih, voćnih svježih vina. Ta vina imaju svoju eleganciju i dugotrajnost okusa. Stoga smo u Gruziji nabavili glinene amfore volumena 2 000 litara u koje stavljamo grožđe na maceraciju 6 mjeseci. To su najduže maceracije ikad rađene u Hrvatskoj. Prešanje se obavlja u kasno proljeće, zatim vino odležava godinu dana u velikim hrastovim bačvama. Nakon toga slijedi flaširanje, a vinu je potrebno još najmanje godinu dana odležavanja i dozrijevanja u boci. Cijeli ciklus proizvodnje vina iz amfore traje najmanje tri godine.
Kada smo počeli, to je bila novost u proizvodnji vina. Danas je to vino priznato i zadovoljni smo rezultatima. Posebno smo ponosni na visoke ocjene koje je Robert Parker dodijelio našoj Malvaziji Amfori.
Vinarija Kabola može se pohvaliti i ekološkom proizvodnjom. Koje su prednosti i osobine tako nastalog vina?
Danas je ekološka poljoprivreda, pa samim time i ekološko vinogradarstvo i proizvodnja vina jasno definirana zakonima te regulirana od strane nadležnih institucija. Vino proizvedeno na ekološki način i certificirano nosi oznaku EKO na etiketi, što potrošačima daje sigurnost, ulijeva povjerenje u proizvod i daje garanciju kvalitete.
Vinarija Kabola prva je certificirana vinarija u Istri te prva koja je dobila europski EKO (BIO) znak, koji se nalazi na svim vinima iz nove berbe 2013. – Malvazija istarska, Rosa, Muškat momjanski.
Kakvi su Vam planovi po pitanju unapređenja vinarije? Planirate li povećati opseg njezine proizvodnje, nadograđivati podrume i slično?
Sama priroda ovog posla nalaže stalno unapređenje, usavršavanje, pa i proširivanje. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorilo nam se novo, veliko tržište. Vinarija Kabola okreće se tom tržištu, stoga imamo u planu i proširenje vinarije, ali sve u okviru naših mogućnosti – kontrolirano i pazeći pritom da ne izgubimo kvalitetu.
Na što posebno obraćate pozornost u ovome poslu, odnosno zanimanju, a moglo bi se reći i pozivu?
Veliku pozornost posvećujemo radu oko vinove loze: pazimo na svaki detalj jer bez dobrog grožđa nema velikih vina. Stoga naše vinograde obrađujemo i održavamo prema ekološkim principima. Svakako da i radu u podrumu pristupamo s velikom pažnjom. Posljednje, ali i ne najmanje važno jest konačna prezentacija proizvoda i edukacija potrošača, čemu također pridajemo veliku pozornost jer želimo da naši gosti upoznaju proizvod u kojem će uživati. Za moju obitelj proizvodnja vina nije samo posao već i stil života, u kojemu uvijek nastojimo raditi u ravnoteži s prirodom, vjerovati i davati najbolje od sebe.
Slijedi uvijek teško, ali važno pitanje za svakog ljubitelja vina. Koja su vam osobno najdraža vina i zašto? Uz koja jela ih najviše volite piti?
Ovo pitanje zbilja jest teško jer uistinu nije lako izdvojiti jedno vino kao najbolje ili najdraže. To uvijek ovisi o prilici i društvu u kojem se uživa u vinu. O svojim vinima ponekad razmišljam kao o djeci, teško mi je neko izdvojiti – sve ih jednako volim i, naravno, ona su mi najdraža i najbolja na svijetu!
Budite slobodni ispričati nam neku anegdotu ili zanimljivost iz svog života kao vinara potpuno posvećenog tom pozivu, nešto što smatrate da bi moglo biti zanimljivo čitateljima bloga….
Nekoć je u selu bilo mnogo Markežića, a da bi se međusobno razlikovali, moj pranono Giovanni dobio je nadimak Kabola. Kabola je zatim postao nadimak obitelji, a kada smo otvorili vinariju, odlučili smo se za to ime. Danas mi je simpatično kako me neki poznaju kao gospodina Kabola!
